Intervju: Vladimir Fuštić

‚‚Oslobađanje duha“ je bila njegova prva samostalna izložba. Nazvana je po njegovoj slici i postavljena pred podgoričku publiku. Neko bi rekao da je to bio početak, ali prvoj izložbi, naravno, prethodile su godine truda i rada. Sad već priprema svoje četvrto samostalno izlaganje.

Možda mu istorija pripiše neki umjetnički pravac, ali on kao glavnu crtu svog likovnog stvaralaštva ističe raznovrsnost. A Vladimir Fuštić nije samo slikar, pa se ta karakteristika njegovog likovnog izražaja može proširiti i na njegov život. Novinar je i voditelj, popularno televizijsko lice, kultivisanog govora i držanja, i kao mlad čovjek izuzetan primjer kako se govori u javnosti.

Vladimire, zašto je Sizifova kamena kugla na Vašoj, crnogorskoj publici poznatoj slici tako mala? Da li tom kuglom izražavate svoja religijska uvjerenja, uvjerenja proizišla iz filozofije kao nauke ili šaljete neku ličnu poruku?

I iz religijskih i filozofskih shvatanja. A ona se međusobno preklapaju. Vjerujem da čovjek nije kažnjen od Boga i tu moje razmišljanje dolazi u koliziju s religijskim dogmama. Sizif nosi kamen Bogu ne kao čin prevare i pobjede već poštovanja. Filozovsko razmišljanje je na slici vidljivo u fizičkom i duhovnom stanju Sizifa. Da se primijetiti da je moj Sizif fizički malaksao a duhovno osnažio. On je odbacio veliku kamenu kuglu koju je uzaludno pukušavao da iznese na vrh planine, a uzeo je mali kamen s kojim bez problema stremi ka vrhu. To govori da je fizionomija čovjeka limitirana, dok je duh spreman za velika djela.

Da li ste zbog pomenute raznovrsnosti nekad trpili negativne kritike kolega i stučne javnosti?

Kažu mi da nisam prepoznatljiv, a ja njima poručujem da striktno držanje uobličenog stila može ograničiti umjetnika, što bi u umjetnosti bilo apsurdno. Umjetnost sama po sebi ne poznaje granice.

Vi ste i umjetnik i televizijsko lice. Mnogi govore o vječitoj borbi umjetnosti sa prolaznim izražajima. Ili se ne radi o borbi (umjetnost i nije za široke narodne mase)?

Iako vodim jutarnji program i konstanto se pojavljujem na malim ekranima, većina onih koji me prepoznaju, prepoznaju me kao slikara. Za dvije godine koliko se bavim novinarstvom, gotovo niko nije pitao: ‚‚Jeste li vi voditelj?”, nego zaključe: “Vi ste slikar.” Umjetnost nema potrebu da se bori sa prolaznim stvarima. Ona je neprolazna, a ko hoće da bude njen dio, bilo kao umjetnik ili posmatrač može, ako ne da sazna, bar da se zapita ko smo i kakvim životom živimo.

‚‚Oslobađanje duha”

Razgovarajući sa mnogim umjetnicima, zaključio sam da ni oblast u kojoj djeluju nije pošteđena postojanja klanova. Koliko je teško ostati nezavisan i kao takav imati priliku doći do ljudi kojima je ono što stvarate namjenjeno?

I umjetnost je danas komercijalizovana. Postoje mnogi kvaziumjetnici. Nisam ni ja baš nezavisan. Recimo, odbacujem realizam i sve njegove moderne forme, a opet po želji klijenata stvaram realna djela, prije svega mislim na portrete. Smatram da se apstraktnoj umjetnosti u Crnoj Gori ne pridaje poseban značaj, iako se u svijetu veoma cijeni. Upravo ova forma omogućava svakom pojedincu da djelo doživi na svoj način. To je isto kada slušate klasičnu muziku. Morate joj se u potpunosti posvetiti da biste je razumjeli. Apstraktna umjetnost je univerzalna i prijemčiva svakom pojedincu.

‚‚Debalans”

Da li ste se u nekim periodima života osjećali neshvaćenim i da li su talenat, rad i upornost jedini garant uspjeha?

Nisam razmišljao o tome da li sam neshvaćen, niti ću o tome ikada razmišljati. Ako me tokom života ne budu shvatili, možda me shvate kasnije. Rad i upornost u svim djelovanjima jesu put do uspjeha. Talenat je potreban za samo neke djelatnosti, uključujući umjetnost koja se ne može naučiti. Ili je ona dio vas kao dar, ili je nema. Svakako, ni talenat ne može biti afirmisan bez upornosti i rada.

Na poeziju gledate kao na sporednu stvar u Vašem životu ili je ona s vremenom postala Vaš drugi umjetnički izražaj i vaše treće zanimanje?

Poezijom sam se počeo baviti prije slikarstva, ali do sada imam svega 15 pjesama. Mnoge sam uništio jer su mi kasnije učinile beznačajnim. Da bih napisao pjesmu potrebna je velika inspiracija, zato veoma rijetko pišem poeziju. Trenutno pišem roman pod nazivom ‚‚Iris”. Riječ je o romanu koji ima za temu ljubav i slobodu i izgubljenu slobodu zarad ljubavi. Roman govori o podređenosti žene u muškom svijetu. Znate, ako je neko rođen da bude slobodan, onda je to žena.

‚‚Sto godina samoće”

Pripremate četvrtu samostalnu izložbu. Šta publika može očekivati?

Pripremam četvrto samostalno izlaganje. Treće je bilo nedavno u Centru za kulturu ‚‚Nenad Rakočević“ u Mojkovcu. U ovim trenucima sam posvećen djelima koje karakteriše apstrakcija po uzoru na djela Gerharda Rihtera. Tematika djela je i dalje u domenu prethodnih – čovjek i svijet, priroda kao fenomen, filozofija kao spoznaja. Ipak, nastupajući period neće obilježiti potpuna apstrakcija. I dalje ću nastojati eksperimentisati sa stilovima. Tako da ću se posvetiti i potpuno jedinstvenom stilu koji sam otkrio stvarajući djelo ‚‚Oslobađanje duha”. Zapravo, taj stil karakterište preplitanje boja stvarajući nove tonove izvedene krivolinijskim potezima. Takođe, radim i na ciklusu posvećenom Crnoj Gori. Mogu reći da će mjesec i njegova čista svjetlost simbolično ukazati na blago crnogorskih predjela.

Da li ste od onih ljudi kojima su komplimenti širokih narodnih masa vjetar u leđa samopouzdanju ili Vam je ipak bitnije ko upućuje hvale na Vaš rad? I bez skromnosti, ko i kojim komplimentom Vas je zadužio i bio dijelom zaslužan za Vaš razvoj i napredak ?

Komplimenti mi baš nisu potrebni. Uništio sam dosta djela, što znači da ne vjerujem slijepo u svoju ispravnost. No, moram priznati da je bilo, meni značajnih komplimenata. Jedan ljekar mi je prišao na izložbi i rekao da je moja ‚‚Bitka za utopiju” remek- djelo. Bilo mi je drago čuti to. Takođe, pamtim komplimente kolege Miomira Maroša koji je često vodio program na mojim izložbama.

Peđa Kovačević

Magazin Vrijeme

Magazin Vrijeme

Magazin Vrijeme - magazin novog vremena, vremena koje tek dolazi...

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *